• POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
  • ENGLISH CORNER

  Selection of posts published on the Portal o invalidnosti translated from Serbian into English language

Logo organizacije
Podržite naš rad
Skip to content
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
Impresum Kontakt Arhiva
Zdravlje
Objavljeno 26 januar 202224 april 2023 | Autor Redakcija

Tag/ovi:

abortus, reproduktivno zdravlje, reproduktivno zdravlje žena s invaliditetom, trudnoća i abortus kod žena s invaliditetom
 944 pregleda
NAJPOPULARNIJE
Lauren Elysе: Umetnost vitiliga
Forum mladih sa invaliditetom objavljuje konkurs za pohađanje prakse u kompanijama za 10 mladih sa invaliditetom
Ljilja Slišković’s Quarantine Notes: It’s time to reexamine ourselves
Dušanka Vukelić’s Quarantine Notes: This is also a fight against alienation

Trudnoća, abortus i barijere u sistemima reproduktivnog zdravlja

Žene s invaliditetom su seksualno aktivne i njihove potrebe za reproduktivnim zdravljem iste su kao i kod žena bez invaliditeta. Ipak, žene s invaliditetom suočavaju se sa barijerama kad je reč o informacijama o seksualnosti i zdravstvenim uslugama koje se odnose na zaštitu reproduktivnog zdravlja, a zdravstveni radnici često ih savetuju da nikada ne zatrudne. Žene s invaliditetom ne nailaze na razumevanje i podršku, kad žele da realizuju svoja reproduktivna prava. Jedno istraživanje pokazuje da je devet od deset žena s invaliditetom imalo negativno iskustvo u razgovoru o trudnoći sa odabranim ginekologom. Žene s invaliditetom se suočavaju sa fizičkim barijerama, među kojima je i neadekvatna medicinska oprema, ali tvrde da najveće barijere prouzrokuju sami pružaoci zdravstvenih usluga, jer ne razumeju prava i potrebe žena s invaliditetom.

Negativna iskustva sprečavaju ih da postanu majke, jer lekari odlučuju o informacijama i opcijama za trudnoću koje će ponuditi ili neće ponuditi ženi. U slučaju da je žena s invaliditetom voljna da rizikuje negativan ishod po sebe samu, na primer, da prestane da uzima redovnu terapiju kako bi smanjila rizik od komplikacija trudnoće, pitanje je koje alternativne tretmane je lekar voljan da ponudi. Neki idu tako daleko da zadržavaju za sebe informacije o tretiranju neplodnosti, ako je pacijentkinja žena s invaliditetom. Istraživači su dokumentovali slučajeve lekarske nespremnosti da žene s invaliditetom upute na adekvatne tretmane za rešavanje pitanja plodnosti, a nedovoljno znamo o tome koliko žene s invaliditetom uopšte koriste takve usluge.

Iako se žene s invaliditetom suočavaju sa mnoštvom prepreka, kvantitativna istraživanja pokazuju da stopa trudnoće ne odstupa u velikoj meri u odnosu na žene bez invaliditeta. Prema drugoj literaturi, verovatnoća da žene s invaliditetom postanu majke je manje nego kod žena bez invaliditeta. Na osnovu takvih nalaza, neminovno se postavlja pitanje: Šta se dešava između začeća i trenutka kad dete treba da se rodi? Eugenički program doprineo je tome da invalidnost posmatramo kao nepoželjno stanje koje se može eliminisati kontrolom reproduktivnih prava žena s invaliditetom. Kako su žene označene kao dobre ili rizične majke, tako su fetusi označeni kao dobri ili loši. Bez obzira na to da li je invaliditet koji žena ima nasledan ili ne, žene s invaliditetom označene su kao rizične majke za koje se pretpostavlja da će začeti loš fetus (dete s invaliditetom). Neki pružaoci zdravstvenih usluga, u težnji da kontorlišu reproduktivna svojstva žena s invaliditetom, predlažu sterilizaciju. Drugi ohrabruju žene da izvrše abortus. U literaturi su zabeleženi slučajevi da lekari podstiču žene s invalditetom da prekinu trudnoću, a nema dovoljno kvantitativnih istraživanja koja ispituju odnos invaliditeta i abortusa.

Bez obzira na to da li žena ima invaliditet ili ne, ne uzimaju se u potpunosti u obzir njeni stavovi o majčinstvu, iskustva trudnoće, abortusa ili plodnost. Postojeća istraživanja pokazuju da obrazovanije žene sa većim primanjima imaju manje dece i dobijaju ih kasnije u životu. Zdravstveno osiguranje je važan pokazatelj socioekonomskog statusa i drugih aspekata socijalne pozicije, što može da utiče na odluku o trudnoći. Istraživanja pokazuju da žene sa kognitivnim invaliditetom imaju znatno manji pristup zdravstvenom osiguranju u odnosu na druge osobe s invaliditetetom i bez invaliditeta.

Pregnancy, Abortion, and Motherhood: Does Disability Matter? (2019) Darcy Sullivan

Redakcija
Izdavač: …IZ KRUGA – VOJVODINA, organizacija za podršku ženama sa invaliditetom. Medij je upisan u registar javnih glasila pod brojem IN000088 4. novembra 2010. godine.

POSLEDNJI POSTOVI

  • Post
    Rodna perspektiva na margini Globalnog samita invalidnosti
  • Post
    Uskoro obuka za lične pratioce dece u Novom Sadu
  • Post
    Svetski dan svesti o autizmu
  • Post
    Evropska unija pod lupom Komiteta za prava osoba sa invaliditetom
  • Post
    Pol Longmor (1946-2010): teoretičar i aktivista studija invalidnosti

Povezani tekst(ovi):

Zaštita reproduktivnog zdravlja ili kontrola i nasilje

Zaštita reproduktivnog zdravlja ili kontrola i nasilje

Upravljanje menstruacijom

  • POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
Logo Portal o invalidnosti
© 2023 Portal o invalidnosti. All rights reserved.     |   Politika privatnosti   |   Design: DM media