• POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
  • ENGLISH CORNER

  Selection of posts published on the Portal o invalidnosti translated from Serbian into English language

Logo organizacije
Podržite naš rad
Skip to content
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
Impresum Kontakt Arhiva
Društvo
Objavljeno 24 oktobra 201821 februara 2019 | Autor Redakcija

Tag/ovi:

nasilje prema ženama s invaliditetom, prisilna sterilizacija, reproduktivna prava žena s invaliditetom, seksualnost žena s intelektualnim invaliditetom, sterilizacija žena s invaliditetom, žene s intelektualnim invaliditetom
 2795 pregleda
NAJPOPULARNIJE
Lauren Elysе: Umetnost vitiliga
Forum mladih sa invaliditetom objavljuje konkurs za pohađanje prakse u kompanijama za 10 mladih sa invaliditetom
Razgovor sa smeh joga liderkom
Tijana Ružić o homeopatiji, autizmu i mentalnom zdravlju [intervju]

Mitovi i činjenice o prisilnoj sterilizaciji

Prisilnoj sterilizaciji podvrgnute su mnoge žene s invaliditetom, a najviše devojke i žene s intelektualnim invaliditetima. Prisilna sterilizacija narušava i zanemaruje osnovna ljudska prava: slobodu i poštovanje ličnog integriteta.

Uticaj sterilizacije na živote žena i devojaka s invaliditetom

Sterilizacija je vrsta doživotne kazne, nepopravljiv gubitak, apsolutna izdaja. To je medicinski postupak koji prouzrokuje ozbiljne zdravstvene posledice. Jednom rečju: zločin. Prisilna sterilizacija je deo šireg paternalističkog modela i patrijarhalnog sistema u kome se ženama s invaliditetom poriču ljudska i reproduktivna prava. Ovo podrazumeva isključivanje iz odgovarajuće zdravstvene nege i brige o reproduktivnom zdravlju, ograničavanje pri izboru kontracepcije, suzbijanje menstruacije, prinudne abortuse i poricanje prava na roditeljstvo i porodični život.

Širom Evrope, praksa prisilne sterilizacije žena iz marginalizovanih grupa, kao što su Romkinje i žene s invaliditetom, ima dugu istoriju. Ne samo da je to bila praksa eugeničke politike II svetskog rata, nego se nastavlja u takozvanom modernom demokratskom društvu. Na primer, u Švedskoj je eugenički program sterilizacije uspostavljen 1934, a ukinut 1976. godine. U tom periodu prisilnoj sterilizaciji podvrgnuta je 21 hiljada ljudi. U Španiji je u periodu od 2010. do 2013. godine doneseno 96 sudskih odluka koje odobravaju sterilizaciju osoba s invaliditetom kojima je oduzeta poslovna sposobnost. Među državama koje su imale programe sterilizacije su Danska, Norveška, Finska, Estonija, Švajcarska, Island.

 

Psihičke posledice su nesagledive. Opljačkane ste kao žene.

Mitovi koji opravdavaju prisilnu sterilizaciju

Za dobrobit društva, zajednice ili porodice

Ovo opravdanje zasnovano je na ideji da je briga za dete s invaliditetom teret, kao i na pretpostavci da žene s invaliditetom teže upravljaju svojim reproduktivnim funkcijama, počevši od menstruacije. Mit je ujedno zasnovan na ekonomskim i socijalnim faktorima, jer država predviđa dodatne troškove za obezbeđivanje usluga podrške osobama s invaliditetom. Da li poštovanje ljudskih prava treba da bude zasnovano na potencijalnim troškovima njihovog ostvarivanja? Porodicama devojaka i žena s invaliditetom uskraćuju se neophodne informacije i podrška. Usled nedostatka resursa, servisa podrške i stručnjaka za seksualna i reproduktivna prava žena s invaliditetom, porodice često vide sterilizaciju kao jedino rešenje.

Žene s invaliditetom nisu sposobne da budu majke

Ovo je široko raširen stereotip, iako praksa pokazuje drugačije: mnoge žene s invaliditetom jesu ostvarene kao majke. Činjenica je da ne postoje objektivni kriterijumi kojima bi se moglo suditi o veštinama materinstva i roditeljstva uopšte. Mit je zasnovan na subjektivnim idejama o tome šta je dobro ili loše. Stereotip opstaje uprkos istraživanjima koja pokazuju da nema jasne veze između obrazovnog stepena ili inteligencije roditelja sa njihovim roditeljskim sposobnostima. Negativna percepcija prema osobama s invaliditetom više pogađa žene, zbog pretpostavke da majke nose veću odgovornost u odnosu na očeve. Za žene sa psihosocijalnim invaliditetima često se neosnovano pretpostavlja da će povrediti svoju decu. Faktor opasnosti koristi se kao opravdanje za ograničavanje njihovih prava u mnogim oblastima, uprkos jasnim dokazima da su žene daleko češće žrtve nasilja nego počinioci.

Za dobrobit žena s invaliditetom

Mit koji navodno štiti žene s invaliditetom od nasilja i trudnoće koja bi mogla biti rezultat nasilja. Istovremeno, smatra se da će ženama s invaliditetom biti lakše da nemaju menstruaciju (naročito ako je reč o ženama s autizmom ili ženama sa razvojnim invaliditetom).

Većina istraživanja o prislinoj sterilizaciji usredsređena je na sterilizaciju devojaka sa intelektualnim invaliditetom do osamnaeste godine starosti. Postoji mnoštvo medicinskih, zakonskih i akademskih tekstova koji se bave tim pitanjem, ali nema pisanih svedočenja žena koje su bile podvrgnute ovoj nepovratnoj i invazivnoj hirurškoj intervenciji. Nemogućnost pristupa ovoj vrsti informacija otvara pitanje koliko je zapravo žena s intelektualnim invaliditetima još uvek u situacijama velike ranjivosti i obesnaživanja.

IZVOR: http://www.edf-feph.org/

Ovaj tekst je objavljen uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta „Primena normi, promena svesti“. Stavovi u ovom tekstu pripadaju isključivo autorkama i ne predstavljaju nužno stavove UN Women i Evropske unije.

Redakcija
Izdavač: …IZ KRUGA – VOJVODINA, organizacija za podršku ženama sa invaliditetom. Medij je upisan u registar javnih glasila pod brojem IN000088 4. novembra 2010. godine.

POSLEDNJI POSTOVI

  • Post
    Obuka za žene sa invaliditeom u Pančevu
  • Post
    Sajam zapošljavanja osoba sa invaliditetom u Beogradu
  • Post
    POSAO PO MERI: nove usluge i aktivnosti za osobe sa invaliditetom  u Novom Sadu
  • Post
    Kako pokazati ljubav nekome ko ne čuje
  • Post
    U centru pažnje: Deza Nguembock, šampionka kampanje Zajedno za prava

Povezani tekst(ovi):

Meksikanke sa mentalnim problemima primoravaju se na sterilizaciju

Nula informacija: fokus grupa sa ženama oštećenog sluha iz Vršca

Upoznavala sam telo kog sam se stidela: fokus grupa sa ženama s invaliditetom u Raškoj

  • POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
Logo Portal o invalidnosti
© 2023 Portal o invalidnosti. All rights reserved.     |   Politika privatnosti   |   Design: DM media