• POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
  • ENGLISH CORNER

  Selection of posts published on the Portal o invalidnosti translated from Serbian into English language

Logo organizacije
Podržite naš rad
Skip to content
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
Impresum Kontakt Arhiva
Društvo
Objavljeno 13 septembar 201824 april 2023 | Autor Redakcija

Tag/ovi:

intersekcionalnost, rodno zasnovano nasilje, seksualno nasilje, žene sa invaliditetom
 2936 pregleda
NAJPOPULARNIJE
Lauren Elysе: Umetnost vitiliga
Forum mladih sa invaliditetom objavljuje konkurs za pohađanje prakse u kompanijama za 10 mladih sa invaliditetom
Ljilja Slišković’s Quarantine Notes: It’s time to reexamine ourselves
Dušanka Vukelić’s Quarantine Notes: This is also a fight against alienation

Intersekcionalnost: invalidnost i rodno zasnovano nasilje

Konvencija Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) rodno zasnovano i nasilje u porodici određuje kao višeslojno „kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena”. Nasiljem se smatraju i pretnje, kao i prisila ili samovoljno lišavanje slobode u javnom ili privatnom prostoru. Međutim, državni organi, ali i neke renomirane organizacije civilnog društva, prave svojevrsnu „hijerarhiju nasilja” i rodno zasnovano nasilje svode na „nasilje u porodici”.

Ovakav stav ogleda se i u propisima zemalja u regionu Zapadnog Balkana i Turskoj, što šalje poruku da su ostale vrste nasilja nad ženama – poput proganjanja, seksualnog uznemiravanja na radnom mestu, uznemiravanja putem interneta, prinudnih abortusa, ranog ili prisilnog braka i seksualnog nasilja – „nasilje drugog reda”. Uz to, neki oblici nasilja, poput ranih brakova, tumače se kao deo „kulture” određenih zajednica, a ne kao rodno zasnovano nasilje, što ono zapravo jeste.

Isto tako, državni organi i u javnosti prepoznate ženske organizacije retko pominju to da je rodno zasnovano nasilje oličenje višestrukih nejednakosti, koje dovode do dodatne marginalizacije pojedinih grupa žena:

– U odnosu na žene bez invaliditeta, žene s invaliditetom imaju dva do tri puta više izgleda da će doživeti nasilje ili zloupotrebu u raznim oblastima života, iako o tome ne postoje podaci na svetskom nivou.

O nasilju nad ženama iz višestruko marginalizovanih grupa nije dovoljno govoriti kao o pojavi koja se isključivo zasniva na rodu. Kada se govori o prirodi nasilja sa kojom se ove žene suočavaju moraju se uzeti u obzir i njihova rasa, klasa, seksualnost, fizičke, mentalne i intelektualne sposobnosti ili mesto u kom žive.

U pojedinim zajednicama se vekovima održavaju nepisana pravila koja žene diskriminišu tako što zadiru u njihovu ličnu sferu, uključujući i seksualnost. Najzastupljenija su ona o „zaštiti nevinosti” kao odrazu porodične časti. Žena mora da bude pre svega poštena i verna, a to što žena trpi nasilje smatra se sastavnim delom bračnog života

– Mnoge žene misle: ‘Pa šta ako me je ošamario? To je sve deo braka.

Žene s invaliditetom nalaze se u sličnom položaju budući da doživljavaju nasilje od članova porodice koji (bi trebalo da) im pružaju podršku. Organizacije koje sarađuju sa ženama s invaliditetom u Bosni i Hercegovini, Albaniji i Srbiji navode da ove žene često ne prepoznaju nasilje koje doživljavaju, naročito ako ga čine osobe koje im pružaju podršku:

– Po ženu s invaliditetom je rizično da prijavi da je doživela nasilje zbog toga što je ona najčešće zavisna od osobe koja je zanemaruje.

Nasilje nad ženama s invaliditetom najčešće se ogleda u njihovoj izolaciji, ekonomskoj eksploataciji i zanemarivanju. To znači da one više ne mogu da glasaju ili da budu vlasnice imovine, a novcem koji im pripada raspolaže porodica. Organizacije koje im pružaju podršku u Srbiji znaju za slučajeve u kojima su članovi porodice ili staratelji naprosto trošili penzije žena s invaliditetom po sopstvenom nahođenju. Uz sve ovo, o ženama s invaliditetom postoje predrasude u vezi sa njihovom seksualnošću i sposobnošću da žive jednim ispunjenim životom:

– Žene s invaliditetom se poimaju kao neseksualna bića. Čak i kada imate podršku porodice, ona ne razume da vi imate svoja prava. Misle da vas nijedan muškarac neće hteti. Moja majka je želela da imam partnera, ali nije verovala da ću ja to moći ili postići.

Uskraćivanje ekonomskih prava je takođe moćan faktor marginalizacije žena s invaliditetom koji doprinosi tome da su one češće izložene nasilju u odnosu na žene bez invaliditeta. Žene s invaliditetom rodno zasnovano nasilje povezuju sa još nekoliko okolnosti, što samo potvrđuje potrebu intersekcionalnog pristupa ovoj temi. Prva je nepostojanje rampi, knjiga na Brajevom pismu ili personalnih asistenata u obrazovnim ustanovama. Potom slede nedostupnost tržišta rada, izolacija i seksulano nasilje u državnim ustanovama zatvorenog tipa u kojima neke od njih borave. Najznačajnija negativna okolnost su preovlađujuće vrednosti i stavovi u društvu, koji obiluju predrasudama i stigmatizuju žene s invaliditetom.

Izvor: Hiljadu načina da rešimo naše probleme – analiza postojećih pristupa nasilju nad ženama iz višestruko marginalizovanih grupa na Zapadnom Balkanu i Turskoj 

Ovaj tekst je objavljen uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta „Primena normi, promena svesti“. Stavovi u ovom tekstu pripadaju isključivo autorkama i ne predstavljaju nužno stavove UN Women i Evropske unije.

Redakcija
Izdavač: …IZ KRUGA – VOJVODINA, organizacija za podršku ženama sa invaliditetom. Medij je upisan u registar javnih glasila pod brojem IN000088 4. novembra 2010. godine.

POSLEDNJI POSTOVI

  • Post
    Leto na Adi za osobe s invaliditetom
  • Post
    Promocija inkluzivnih praksi u sportu
  • Post
    19 privilegija fizički sposobnih osoba
  • Post
    Rodna perspektiva na margini Globalnog samita invalidnosti
  • Post
    Uskoro obuka za lične pratioce dece u Novom Sadu

Povezani tekst(ovi):

Seks i nasilje: Od šest do trideset šest

Diskriminacija žena sa invaliditetom: obljuba nad nemoćnim licem ili silovanje?

Jedna sasvim ozbiljna aktivistička bajka

  • POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
Logo Portal o invalidnosti
© 2023 Portal o invalidnosti. All rights reserved.     |   Politika privatnosti   |   Design: DM media