• POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
  • ENGLISH CORNER

  Selection of posts published on the Portal o invalidnosti translated from Serbian into English language

Logo organizacije
Podržite naš rad
Skip to content
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
Impresum Kontakt Arhiva
Zdravlje
Objavljeno 10 jul 201810 jul 2018 | Autor Redakcija

Tag/ovi:

invaliditet i materinstvo, reproduktivna prava žena s invaliditetom, reproduktivne mikroagresije, seksualna prava žena s invaliditetom
 2399 pregleda
NAJPOPULARNIJE
Lauren Elysе: Umetnost vitiliga
Forum mladih sa invaliditetom objavljuje konkurs za pohađanje prakse u kompanijama za 10 mladih sa invaliditetom
Ljilja Slišković’s Quarantine Notes: It’s time to reexamine ourselves
Dušanka Vukelić’s Quarantine Notes: This is also a fight against alienation

Invaliditet, materinstvo i reproduktivne mikroagresije

Malo je istraživanja koja se bave trudnoćom, porođajem i materinstvom  žena s invaliditetom. Dok se većina žena suočava sa mnoštvom socijalnih pritisaka da treba da ima decu, istraživanja pokazuju su žene s invaliditetom često pod pritiskom da nemaju decu. Mnoge od žena prolaze kroz trening protiv materinstva čim dobiju dijagnozu. Uprkos svim tim pritiscima, žene sa fizičkim invaliditetom ostvaruju se u roditeljskoj ulozi.

Među mnoštvom zabluda o ženama sa fizičkim invaliditetom je i ta da one ne treba da budu majke, zbog čega su žene sa invaliditetom izložene mikroagresiji na području roditeljstva. Mikroagresija se odnosi na uobičajene i svakodnevne pogrdne i uvredljive poruke koje okruženje svakodnevno usmerava na određenu populaciju, verbalno ili obrascima ponašanja, namerno ili nenamerno. Mikroagresija usmerena prema osobama s invaliditetom ima oblik isključivanja, upućivanja poruka o  nepoželjnosti i teretu koji predstavljaju za porodicu i društvo; tu spadaju i sažaljenje i divljenje prema osobama s invaliditetom (kada urade nešto uobičajeno za osobe bez invaliditeta, npr. završe školu, zaposle se, rode dete).

Za žene s invaliditetom koje su trudne ili su rodile dete, takva uverenja i obrasci ponašanja često su sjedinjena sa takozvanim reproduktivnim mikroagresijama. Primer direktne mikroagresije je uskraćivanje privatnosti raspitivanjem o tome kada će žena imati bebu, a indirektna mikroagresija može da se izražava u vidu zahvalnosti za zdravo dete. U osnovi mnogih reproduktivnih mikroagresija je reproduktivna privilegija (tradicionalni ideal po kome bele žene srednje klase, heteroseksualne i bez invaliditeta treba da budu majke, uz ideal da je materinstvo najuzvišeniji vid ženskog identiteta).

Mikroagresije na preseku invalidnosti i reprodukcije mogu imati oblik poricanja identiteta, kada se ženi bez invaliditeta postavi pitanje: – Da li je to tvoje dete? Ili, kada se žene s invaliditetom deseksualizuju komentarima poput: – Ne mogu da verujem da imaš bebu! Mikroagresije nekada imaju patronizirajući ton, kada su ljudi inspirisani time što je žena s invaliditetom odlučila da ima dete. Pretpostavke o bespomoćnosti i opaske kojima se majka smešta u infantilnu poziciju takođe su oblik mikroagresije: – Treba li ti pomoć oko deteta? Realno, kome ne treba? Bez obzira na invaliditet, svima je s vremena na vreme potrebna asistencija i retko kada neko podiže dete bez apsolutno ikakve podrške.

Često se pretpostavlja da žene s invaliditetom mogu da rode jedino carskim rezom, što je zabluda. Istraživanja pokazuju da, kada su plodnost i porođaj u pitanju, nema razlike između žena sa i bez invaliditeta. Istraživanja o tome kako žene sa fizičkim invaliditetom doživljavaju vreme trudnoće podstiče samoispitivanje i preispitivanje pojmova normalnog, pristupačnosti i samostalnosti.

Roditelji sa invaliditetom, kao i svi roditelji, kreativni su i prilagodljivi. U većini slučajeva, izvori informacija i servisi podrške nisu im ni dostupni, niti pristupačni. Mnoge majke brinu o tome kako će dete biti tretirano u školi kada druga deca saznaju da ona ima invaliditet, odnosno, da li će trpeti sekundarnu diskriminaciju,  zbog čega im je važno da deca razumeju kako smo svi različiti. Roditeljska iskustva žena s fizičkim invaliditetom otvaraju mogućnosti za učenje svim porodicama sa decom.

IZVOR:  http://vanierinstitute.ca

 

Medijski prilog je objavljen uz finansijsku podršku Populacionog fonda Ujedinjenih nacija u Republici Srbiji. Sadržaj medijskog priloga predstavljaju isključivo stavove redakcije Portala o invalidnosti i ne odražava nužno stavove UNFPA-a, Ujedinjenih nacija, niti bilo koje od pridruženih organizacija. UNFPA neće biti ni na koji način odgovoran za upotrebu, niti posledice koje proisteknu iz upotrebe informacija iz ovog medijskog priloga.

Redakcija
Izdavač: …IZ KRUGA – VOJVODINA, organizacija za podršku ženama sa invaliditetom. Medij je upisan u registar javnih glasila pod brojem IN000088 4. novembra 2010. godine.

POSLEDNJI POSTOVI

  • Post
    Leto na Adi za osobe s invaliditetom
  • Post
    Promocija inkluzivnih praksi u sportu
  • Post
    19 privilegija fizički sposobnih osoba
  • Post
    Rodna perspektiva na margini Globalnog samita invalidnosti
  • Post
    Uskoro obuka za lične pratioce dece u Novom Sadu

Povezani tekst(ovi):

Jelena Marić: Dajte sebi priliku da nas upoznate

Kad živite s autizmom, pristanak je komplikovana stavka

Moj abortus nije dovođen u pitanje, ali moja trudnoća jeste

  • POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
Logo Portal o invalidnosti
© 2023 Portal o invalidnosti. All rights reserved.     |   Politika privatnosti   |   Design: DM media