• POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
  • ENGLISH CORNER

  Selection of posts published on the Portal o invalidnosti translated from Serbian into English language

Logo organizacije
Podržite naš rad
Skip to content
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
Impresum Kontakt Arhiva
Žena i invalidnost
Objavljeno 4 maj 201825 april 2018 | Autor Redakcija

Tag/ovi:

doroteja diks, društvene reforme i mentalno zdravlje, istorija aktivizma, prava mentalno obolelih, prava osoba sa mentalnim invaliditetom
 2987 pregleda
NAJPOPULARNIJE
Lauren Elysе: Umetnost vitiliga
Forum mladih sa invaliditetom objavljuje konkurs za pohađanje prakse u kompanijama za 10 mladih sa invaliditetom
Ljilja Slišković’s Quarantine Notes: It’s time to reexamine ourselves
Dušanka Vukelić’s Quarantine Notes: This is also a fight against alienation

Doroteja Diks, zastupnica zaboravljenih

Doroteja Diks, autorka, učiteljica i reformatorka. Zahvaljujući njenim zalaganjima za prava zatvorenika i osoba sa mentalnim invaliditetom, svest o toj populaciji znatno je promenjena sredinom 19. veka. Tokom Američkog građanskog  rata Doroteja je bila zadužena za administraciju vojnih bolnica, pri čemu je zastupala radnička prava medicinskih sestara (iako joj koleginice nisu bile naklonjene). Problematičan porodični kontekst i iskustvo života u siromaštvu pokretali su njen aktivistički rad, iako nikada nije govorila o svom ličnom životu.

Detinjstvo i mladost

Mislim da čak i ležeći u krevetu mogu nešto da radim.

Doroteja Diks rođena  je 1802. u državi Mejn. Otac joj je bio metodistički sveštenik, često odsutan od kuće, zbog čega joj je majka patila od depresije. Kao najstarije od troje dece, Doroteja je od ranog detinjstva vodila brigu o domaćinstvu i brinula za porodicu. Njen otac, koji je bio strog i nestabilan, sklon alkoholizmu i depresiji, naučio ju je da čita i piše, što je podstaklo njenu želju za učenjem. Ipak, njene mladalačke godine bile su teške, nepredvidive i usamljeničke.

Kada je imala 12 godina, preselila se u Boston, kod svoje dobrostojeće babe koja je ohrabrivala njeno interesovanje za knjige i obrazovanje. Doroteja je osnovala niz škola u Bostonu i Vusteru, kreirala je sopstvene obrazovne planove i vodila razrede. Već u dvadesetima zdravlje joj se pogoršalo, pa je u školama predavala samo sporadično, a posvetila se pisanju obrazovno-prosvetnih tekstova. Zbog stalnih zdravstvenih problema, njena poslednja škola je zatvorena 1836. godine.

Pokret za humaniji tretman u azilima

Došla sam da iznesem tvrdnje o patnji čovečanstva. Došla sam da suočim zakonodavstvo sa stanjima mizernih, napuštenih, izgnanih. Došla sam kao zastupnica bespomoćnih, zaboravljenih, ludih muškaraca i žena; onih koji su potonuli u stanja iz kojih ravnodušni svet stvara pravi užas.

U.S. Library of Congress DIX, DOROTHEA LYNDE. Location: Biographical File Reproduction Number: LC-USZ62-9797

Iste godine putovala je u Englesku, a nekoliko meseci kasnije vratila se zainteresovana za nove pristupe u lečenju mentalno obolelih. Zaposlila se u zatvoru kao učiteljica i ubrzo je počela da se zalaže za promene nehumanih uslova. Zatvori tog vremena su neuređeni, bez osnovnih higijenskih uslova, gde su nasilni kriminalci smešteni zajedno sa mentalno obolelima. Tamničari imaju apsolutnu vlast i zlostavljaju zatvorenike. Doroteja je posetila sve zatvore u koje je mogla dobiti pristup, dokumentujući stanje stvari sa nepokolebljivom iskrenošću. Svoje nalaze predstavila je zakonodavstvu Masačusetsa, zahtevajući da se preduzmu koraci ka reformi. Prijavila je da su zatvorenici bičevani, izgladnjivani, vezivani, fizički i seksualno zlostavljani. Šokirala je javnost i time je pokrenuta akcija za unapređenje uslova za zatvorenike i mentalno obolele. Kao rezultat Dorotejinih zalaganja, izdvojena su sredstva za proširenje državne mentalne bolnice u Vusteru. Doroteja je nastavila da postiže slične ciljeve u Roud Ajlandu i Njujorku, a kasnije i širom Evrope.

Američki građanski rat

Čovek ne postaje bolji time što je degradiran.

Nedelju dana nakon što je počeo Američki građanski rat, Doroteja se dobrovoljno prijavila i počela da upravlja vojnim bolnicama. Prvi put je ženi zvanično dodeljena takva uloga.  Zalihe su stizale iz dobrovoljnih društava sa severa, a Doroteja je upravljala raspodelom zavoja i odeće. Često se sukobljavala sa vojnim zvaničnicima, a medicinske sestre su je se plašile. Nakon više meseci napornog rada i iscrpljenosti, skinuta je sa pozicije i poslata kući (1863).

Nakon rata, ponovo se posvetila društvenim reformama. Putovala je u Evropu, evidentno razočarana iskustvima iz rata, ali je nastavila da piše i da nudi smernice za reformu tretmana mentalno obolelih. Stare bolnice su preuređene u skladu sa njenim idejama, a nove su zasnovane po principima za koje se zalagala.

Doroteja Diks umrla je u dubokoj starosti (1887), u bolnici koja je osnovana u njenu čast.

IZVOR: www.history.com

 

Redakcija
Izdavač: …IZ KRUGA – VOJVODINA, organizacija za podršku ženama sa invaliditetom. Medij je upisan u registar javnih glasila pod brojem IN000088 4. novembra 2010. godine.

POSLEDNJI POSTOVI

  • Post
    Rodna perspektiva na margini Globalnog samita invalidnosti
  • Post
    Uskoro obuka za lične pratioce dece u Novom Sadu
  • Post
    Svetski dan svesti o autizmu
  • Post
    Evropska unija pod lupom Komiteta za prava osoba sa invaliditetom
  • Post
    Pol Longmor (1946-2010): teoretičar i aktivista studija invalidnosti

Povezani tekst(ovi):

  • POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
Logo Portal o invalidnosti
© 2023 Portal o invalidnosti. All rights reserved.     |   Politika privatnosti   |   Design: DM media