MEĐUNARODNA NEDELJA GLUVIH

Posted on by Redakcija

Međunarodna nedelja gluvih je inicijativa Svetske federacije gluvih, pokrenuta 1958. godine u Rimu. Obeležava se širom sveta svake poslednje sedmice septembra, jer je septembar mesec kada je održan prvi Kongres Svetske federacije gluvih. Zajednica gluvih organizuje niz različitih aktivnosti širom sveta u koje su uključene porodice i prijatelji gluvih osoba, državna tela, tumači znakovnog jezika i organizacije osoba s invaliditetom.

To je jedina nedelja u godini sa visoko usklađenim zastupanjem za prava gluvih osoba na globalnom planu, kroz povezivanje na svim nivoima. Vodeći cilj je unapređenje ljudskih prava i isticanje tema koje su značajne za zajednicu gluvih, putem doslednih kampanja koje su vidljive širom sveta.

Ove godine Međunarodna nedelja gluvih obeležava se od 18. do 24. septembra pod nazivom: Puna inkluzija sa znakovnim jezikom. Gluve osobe u svim zemljama sveta treba da imaju pravo da koriste znakovni jezik kao svoj primarni jezik u svim aspektima života, kako bi se kultura gluvih očuvala i razvijala. Inkluzija gluvih osoba moguća je jedino uz prepoznavanje znakovnog jezika i njegovu široku upotrebu u društvu. Bez priznavanja, korišćenja i unapređenja znakovnih jezika, Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom i nedavno usvojena Agenda 2030 i njeni održivi ciljevi ne mogu biti ostvarivi za gluve osobe.

Ključne poruke

Rođenjem stečeno pravo

Usvajanje jezika nakon rođenja jedno je od osnovnih ljudskih prava. Brzo usvajanje jezika omogućuje gluvom detetu da komunicira sa drugima, uz razvoj kognitivnih i socijalnih veština. Gluvoj deci potreban je pristup znakovnom jeziku odmah nakon rođenja.

Identitet gluvih osoba

Prepoznavanje gluvih osoba kao pripadnika kulturne i jezičke zajednice, koja koristi znakovni jezik kao maternji ili prirodni jezik za komunikaciju.

Pristupačnost

Gluvim osobama potreban je pristup javnim informacijama i uslugama putem tumačenja na znakovni jezik ili (pomoćnog) titlovanja. Ključni faktor pristupačnosti javnih usluga  kao što su zdravstvena zaštita, zapošljavanje, socijalne i druge državne usluge, jeste obezbeđivanje prevoda na znakovni jezik.

Jezička ravnopravnost

Jezička ravnopravnost podrazumeva prepoznavanje znakovnog jezika kao validnog lingvističkog sredstva za izražavanje misli, ideja i emocija. To je potpuno operativan jezik, sa razvijenom sintaksom, morfologijom i strukturom. Poseduje sva svojstva koja definišu jedan jezik, što je potvrđeno mnogobrojnim lingvističkim istraživanjima od sedamdesetih godina prošlog veka naovamo.

Jednake mogućnosti za zapošljavanje

Uz poznavanje znakovnog jezika i obezbeđivanje prevoda gluve osobe mogu da obavljaju gotovo svaki posao. Važno je da gluve osobe imaju jednake mogućnosti da obezbede posao koji odgovara njihovim interesovanjima i kompetencijama. Glavna barijera pri zapošljavanju proizilazi iz nepristupačnog radnog okruženja, a ne iz oštećenja sluha.

Bilingvalno obrazovanje

Potrebno je prihvatiti potrebu gluve dece za bilingvalnim obrazovanjem i razumeti način na koji se takvo obrazovanje sprovodi. Bilingvalno obrazovanje je društveno-kulturni pristup  upotrebi znakovnog jezika kao jezika na kome se odvija celokupna nastava, uz istovremen jak naglasak na učenju čitanja i pisanja na jeziku koji se koristi u široj zajednici.

Jednako učešće

Gluve osobe treba da imaju jednak pristup ličnim, javnim i političkim sferama, kao i svi drugi. Još važnije, gluvim osobama treba omogućiti priliku da zauzimaju rukovodeće pozicije, kako bi sami zastupali sopstvena prava  i bili uključeni u procese odlučivanja koji se tiču njihovih života. Po paroli: Ništa nama bez nas.

Celoživotno učenje

Pristup obrazovanju, stručnom osposobljavanju, neprekidnom učenju i razvoju, ključan je za sticanje i zadržavanje posla koji obezbeđuje nezavistan život.

IZVOR: https://wfdeaf.org/iwd2017-full-inclusion-with-sign-language/

About the Author

Redakcija:

Leave A Response