Istraživački izveštaj Položaj mladih sa invaliditetom na tržištu rada u Gradu Beogradu

Posted on by Redakcija

Istraživački izveštaj Položaj mladih sa invaliditetom na tržištu rada u gradu Beogradu, autora prof. dr Slobodana Cvejića i Stefana Stefanovića (ispred grupe za razvojnu inicijativu SeConS), predstavljen je u utorak, 8. novembra u zgradi Privredne komore Srbije u Beogradu.

Izveštaj je rezultat empirijskog istraživanja unutar projekta Aktivacijom do inkluzije u zapošljavanju – podrška mladima s invaliditetom. Projekat je razvio Forum mladih sa invaliditetom, a istraživanje je sprovela organizacija SeConS – grupa za razvojnu inicijativu. Istraživanje je sprovedeno sa ciljem da se prikupe informacije o položaju mladih sa invaliditetom na tržištu rada i da se šira javnost informiše o važnosti inkluzije na polju zapošljavanja; da se unapredi konkurentnost mladih sa invaliditetom na tržištu rada i da se uspostave funkcionalni mehanizmi za njihovo zapošljavanje.

predstavljanje-istrazivanja-featured

Od posebnog značaja za promovisanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom bio je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, donet 2009. godine. Od početka njegove primene, zaposleno je oko 28 000 osoba sa invaliditetom, od toga 4 846 žena. Žene sa invaliditetom još uvek su podzastupljene u radnoj snazi, one čine polovinu neregistrovanih nezaposlenih.

Kako je Zakon primorao poslodavce da zapošljavaju osobe sa invaliditetom, na tržištu rada oformljena je specifična niša: poslodavci tragaju za osobama sa lakšim oblicima invaliditeta za koje nije neophodno (u velikoj meri) prilagođavati radno mesto i kolektiv. Primetne su negativne posledice takve segregacije na tržištu rada. Mladi sa invaliditetom često su na zaposlenjima koja su ispod njihovih kvalifikacija i radnih sposobnosti; neretko rade na privremenim poslovima, kratkoročno ili u okviru javnih radova. Trajna zaposlenost među mladima sa invaliditetom višestruko je manja nego među mladim osobama generalno.

Obrasci ponašanja na tržištu rada: nezaposleni i neaktivni[1] mladi s invaliditetom

istrazivacki-izvestajIstraživanje je pokazalo da su oblik invaliditeta i stepen samostalnosti faktori koji utiču na neaktivnost mladih s invaliditetom na tržištu rada, ali ne objašnjavaju ovu pojavu u celosti. Mladi s invaliditetom koji su aktivni na tržištu rada imaju bolje obrazovanje i radne veštine, kao i jači motiv za daljim usavršavanjem u odnosu na neaktivne mlade osobe. Mlade osobe sa invaliditetom generalno imaju negtivno mišljenje o percepciji svojih radnih mogućnosti i eventualnog radnog angažmana.

Iskustva zaposlenih mladih sa invaliditetom

Bazični problem koji nema sistemsko rešenje su izazovi s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju tokom školovanja, pa neretko i biraju škole i fakultete po kriterijumima (arhitektonske i druge) pristupačnosti, a ne prema sopstvenim profesionalnim sklonostima. Problemi sa kojima se mladi sa invaliditetom suočavaju tokom obrazovnog procesa stvar su samoinicijativnog rešavanja. Formalno obrazovanje pruža samo najosnovnije elemente za pozicioniranje na tržištu rada, bez ikakve prakse i radnog iskustva. Osobe sa invaliditetom sa srednjom školom najčešće rade na rutinskim poslovima za koje se mogu obučiti na samom radnom mestu. Njihove sposobnosti veoma retko bivaju upotrebljene u punom potencijalu.

Poslodavci

Iako je Zakon doprineo da se zapošljavanju osoba sa invaliditetom pristupa na sistematičniji način, često se poslodavci odlučuju da plaćaju zakonom propisane penale, pre nego da zaposle osobu sa invaliditetom, iz ubeđenja da osoba sa invaliditetom ne može da odgovori na radne zadatke ili da su potrebna velika ulaganja u prilagođavanje radnog okruženja. U većini slučajeva, poslodavci zapošljavaju osobe sa invaliditetom na neadekvatnim pozicijama – na rutinskim poslovima, bez potrebe za većim prilagođavanjem i dugoročnim mentorstvom. Informisani poslodavci preko pružalaca usluga posredovanja ostvaruju povoljna rešenja:  zapošljavaju bolje kvalifikovane osobe sa lakšim oblicima invaliditeta. Takva praksa ostale osobe sa invaliditetom udaljava od primarnog tržišta rada.

sansa-za-sve osnovan je 2008. godine s namerom da pruža podršku studentima s invaliditetom na svim nivoima koji se tiču visokog obrazovanja.

Priručnik za buduće studente Univerziteta u Beogradu uz smernice za kandidate sa hendikepom – sadrži mnogobrojne korisne informacije za (buduće) studente, kao i smernice o načinima na koje mladi sa hendikepom mogu ostvariti pravo na podršku tokom studiranja.

Nacionalna služba za zapošlјavanje: Zaposlite osobu sa invaliditetom

Radi stvaranja uslova za ravnopravno uključivanje osoba sa invaliditetom na tržište rada, a u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, regulisane su sledeće oblasti: podsticanje zapošljavanja osoba sa invaliditetom, procena radne sposobnosti, profesionalna rehabilitacija, obaveza zapošljavanja, uslovi za osnivanje i delovanje preduzeća za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, radnih centara i socijalnih preduzeća, kao i druga pitanja od značaja za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

[1] U metodologiji istraživanja, neaktivnom se smatra osoba koja u poslednjih mesec dana ni na koji način nije tražila zaposlenje.

 

About the Author

Redakcija: