• POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
  • ENGLISH CORNER

  Selection of posts published on the Portal o invalidnosti translated from Serbian into English language

Logo organizacije
Podržite naš rad
Skip to content
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
Impresum Kontakt Arhiva
Zdravlje
Objavljeno 12 oktobar 202212 oktobar 2022 | Autor Jasna Grizer

Tag/ovi:

festival mentalnog zdravlja, mentalno zdravlje i umetnost
 587 pregleda
NAJPOPULARNIJE
Lauren Elysе: Umetnost vitiliga
Forum mladih sa invaliditetom objavljuje konkurs za pohađanje prakse u kompanijama za 10 mladih sa invaliditetom
Ljilja Slišković’s Quarantine Notes: It’s time to reexamine ourselves
Dušanka Vukelić’s Quarantine Notes: This is also a fight against alienation

Festival mentalnog zdravlja: Umetnost kao lek

Festival mentalnog zdravlja otvoren je 10. oktobra 2022. godine, s početkom u 18 časova u Knjižari Bulevar Buks u Novom Sadu. Time je ujedno obeležen Svetski dana mentalnog  zdravlja. 

Tribina pod nazivom Kultura brige o mentalnom zdravlju, kojom je Festival zvančno otvoren, predstavljena je kao svojevrsni odnos između kulture, kao sveukupnog načina života, i kulture koja se odnosi na različite vidove umetnosti.

Moderatorka tribine bila je docentkinja dr Snežana Ukropina, specijalistkinja socijalne medicine i članica programskog odbora Festivala mentalnog zdravlja.

U odnosu na Festivale iz prethodnih godina, novina je da na ovogodišnjem Festivalu učestvuju gradovi Subotica (sa 25 događaja) i Sombora (sa jednim događajem). Snežana Ukropina izrazila je nadu da će se sledeće godine Festival proširiti i po drugim gradovima. Takođe je napomenula da, pored zdravstvenih i kulturnih ustanova, kao i institucija koje su dale podršku, posebno zahvaljuje udruženjima građana čiji volonterski rad predstavlja glavni motor ove manifestacije.

Na tribini su učestvovali profesor dr Aleksej Kišjuhas, sociolog i vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu; dr Tijana Palkovljević Bugarski, istoričarka umetnosti i muzejska savetnica, upravnica Galerije Matice srpske u Novom Sadu; profesor dr Vladimir Knežević, psihijatar, upravnik Klinike za psihijatriju Kliničkog centra Vojvodine, profesor na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu; Vladan Beara, psiholog i psihoterapeut, REBT Praxis.

Renomirani stručnjaci nastojali su se da iz aspekta oblasti kojom se bave, povežu mentalno zdravlje i umetnost, odnosno, sam uticaj umetnosti na mentalno zdravlje, kao i odnos između kulture, kao šireg pojma od umetnosti, i mentalnog zdravlja.

Aleksej Kišjuhas na osnovu istraživanja tvrdi da je kulturno učešće ljudi veće u skandinavskim nego u balkanskim zemljama, ali da stari, siromašni i manje obrazovani ljudi ne participiraju ni u skandinavskim, ni u balkanskim zemljama:

– To je izazov kojem se naše dve kulture moraju privući i obratiti veću pažnju, kako bi se stvorilo društvo koje je inkluzivnije i u kome se svi građani osećaju uključenima u funkcionisanje i kulturu tog društva – kaže Kišjuhas.

Tijana Palkovljević Bugarski kaže da kultura jeste začin koji može da doprinese boljem mentalnom zdravlju nacije i unutrašnjoj harmoniji čoveka, a da je muzej jedan od otelotvorenja kulture:

– Pokrenuli smo projekat pod nazivom Soba za prepuštanje umetnosti. Ponudili smo publici da dođu u muzej, da sednu u jednu prostoriju, sami sa sobom, ispred umetničkog dela, koje će iskoristiti za harmonizaciju sopstvene ličnosti, za opuštanje i balansiranje, kao vid terapije uz umetnost – rekla je Tijana Palkovljević Bugarski.

Ujedno napominje da nedavno sprovedena istraživanja ukazuju na to kako poseta muzeju utiče na zdravlje i određena stanja, odnosno, da ljudi koji češće odlaze u muzeje manje obolevaju od demencije i Alchajmerove bolesti.

– Na izložbi posvećenoj Urošu Prediću, otvorenoj 7. oktobra, učinili smo iskorak ka inkluziji. Učinili smo da izložba bude dostupna svima. Ova izložba je prilagođena osobama sa invaliditetom koja koriste kolica, slepim i slabovidim osobama, gluvima i nagluvima. Postoje paneli za dodirivanje, prvi put imamo katalog na Brajevom pismu, kao i taktilne trake. To je početak, ali to nije dovoljno. Sada putem organizacija i udruženja treba dopreti do osoba s invaliditetom i podstaći ih da dođu i uživaju u ponuđenim sadržajima – zaključuje Palkovljević Bugarski.

Profesor dr Vladimir Knežević smatra da su potrebe ljudi sa i bez mentalnih smetnji potpuno iste i kada se radi o umetnosti:

– Psihosocijalna rehabilitacija nakon izlaska osoba sa mentalnim invaliditetom iz akutnih faza bolesti sprovodi i određeni vid učešća tih osoba u stvaralaštvu i uživanju. Na taj način se oni brže dovode do društvene integracije. Ujedno se ide ka tome da se naprave objekti za prevenciju, radnu terapiju i rehabilitaciju namenjenu tim osobama.

Knežević je takođe napomenuo da je veoma neadekvatno i štetno kada u medijima osobe sa mentalnim invaliditetom stavljaju u kontekst izvršilaca krivičnih dela, a psihijatrija u kontekst zatvorskih čuvara, kao da društvo treba da bude zaštićeno od osoba sa mentalnim invaliditetom.

Vladan Beara, psiholog i psihoterapeut, kaže da kod svojih pacijenata jasno vidi ko je u vezi sa raznim vidovima umetnosti, a ko nije:

– Potreba da se izrazimo je uvek postojala, a glavno pitanje je bilo i ostalo da li je umetnost stvorena iz patoloških struktura čoveka, ili uprkos njima. Moje lično mišljenje je da sam čin stvaralaštva olakšava i pomaže da idemo u pravcu potrebe za smislom življenja – kaže Beara.

Ujedno napominje da postoje istraživanja koja pokazuju da ljudima koji imaju određene mentalne i neurološke smetnje umetnički izraz može pomoći. Više od 20 godina radio je sa ratnim veteranima, a neki od njih su počeli da se bave raznim vidovima umetnosti, u cilju prevazilaženja traume:

– Umetnost i psihoterapija svakako jesu povezani, ali u mom radu umetnost nije primarna – završava Beara.

Ovom tribinom javnost se poziva da promisli o širim društvenim kontekstima koji su u relaciji sa odnosom stanovništva ka kulturi brige o mentalnom zdravlju.

Festival mentalnog zdravlja traje do 20. oktobra.

Program festivala

Jasna Grizer

POSLEDNJI POSTOVI

  • Post
    Leto na Adi za osobe s invaliditetom
  • Post
    Promocija inkluzivnih praksi u sportu
  • Post
    19 privilegija fizički sposobnih osoba
  • Post
    Rodna perspektiva na margini Globalnog samita invalidnosti
  • Post
    Uskoro obuka za lične pratioce dece u Novom Sadu

Povezani tekst(ovi):

Patrija na 7. Festivalu mentalnog zdravlja

Festival mentalnog zdravlja u Novom Sadu, Subotici i onlajn

Naši umovi, naša prava – Svetski dan mentalnog zdravlja

  • POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
Logo Portal o invalidnosti
© 2023 Portal o invalidnosti. All rights reserved.     |   Politika privatnosti   |   Design: DM media