Bugarska je usvojila zakon koji zvanično prepoznaje znakovni jezik. Narodna skupština usvojila je predlog zakona krajem januara, a za zajednicu gluvih to znači:
- besplatne prevodilačke servise do 120 sati godišnje;
- učenje bugarskog znakovnog jezika u vrtićima i školama;
- do 60 sati dodatnih prevodilačkih usluga po semestru za studente osnovnih i postdiplomskih studija;
- televizijske vesti i emisije o aktuelnim događajima prevode se na znakovni jezik.
Pored toga, u Ministarstvu obrazovanja biće uspostavljeno trinaestočlani Savet za znakovni jezik. Do kraja decembra 2022. godine, država mora obezbediti administrativne servise za gluve osobe.
U bugarskim školama za gluve učio se ruski znakovni jezik, ali jezik koji se upotrebljavao u učionicama nije isti kao jezik koji odrasle gluve osobe koriste u svakodnevnoj upotrebi. Vremenom je izvršen pritisak na vladu da dozvoli učenje bugarskog znakovnog jezika u školama.
Novi zakon prepoznaje potrebu za učenjem znakovnog jezika, kako za gluve, tako i za sve građane Bugarske. U školama za decu i mlade sa senzornim invaliditetom bugarski znakovni jezik treba da bude poseban predmet, a roditelji gluve dece takođe imaju pravo da uče znakovni jezik. Gluvim učenicima biće omogućeno da koriste znakovni jezik na ispitima.
Ovakve prekretnice pomažu široj zajednici gluvih. Prihvatanje znakovnih jezika u različitim državama doprinosi povezivanju među različitim zajednicama gluvih i omogućuje učenje više jezika.
Trenutno se u svetu koristi oko 300 znakovnih jezika. Znakovni jezici, isto kao i govorni, grupišu se u različite jezičke porodice. Jezička porodica je grupa jezika istog porekla, to su jezici proistekli iz zajedničkog proto-jezika. Na primer, bugarski znakovni jezik deo je francuske porodice znakovnih jezika (iz koje je izveden i ruski znakovni). Stari francuski znakovni jezik uticao je na mnoge tipove znakovnog jezika.