• POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
  • ENGLISH CORNER

  Selection of posts published on the Portal o invalidnosti translated from Serbian into English language

Logo organizacije
Podržite naš rad
Skip to content
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
Impresum Kontakt Arhiva
Društvo
Objavljeno 15 novembra 201912 novembra 2019 | Autor Redakcija

Tag/ovi:

interakcija sa policijom, pristupačnost usluga za žene s invaliditetom, žene s invaliditetom u situacijama nasilja
 1153 pregleda
NAJPOPULARNIJE
Lauren Elysе: Umetnost vitiliga
Forum mladih sa invaliditetom objavljuje konkurs za pohađanje prakse u kompanijama za 10 mladih sa invaliditetom
Razgovor sa smeh joga liderkom
Tijana Ružić o homeopatiji, autizmu i mentalnom zdravlju [intervju]

Iskustva američkih žena s invaliditetom u interakciji sa policijom

Jedno od kompleksnih pitanja u slučajevima prijavljivanja nasilja je: da li da žena obelodani da ima nevidljivi invaliditet (hroničnu bolest, depresiju, povrede mozga) ili ne, jer postoji rizik da će u tom slučaju policija nasilje objasniti invaliditetom.

– Moja prijateljica ima povredu mozga. Morala sam da idem s njom da joj pomognem da prijavi nasilje, jer zaboravlja stvari i može da se ‘zaglavi’ u određenoj situaciji. Pomagala sam joj da nastavi, a policajac mi je rekao: – Stavljaš joj reči u usta! – Ne, žena ima povredu mozga. – Meni ona izgleda sasvim dobro.

Dešava se da policija invazivno proverava informacije o invaliditetu iz više izvora: u porodici, na poslu, u organizacijama podrške. Mnoge osobe koje prijavljuju nasilje žele da na diskretan način iznesu svoju situaciju.

Često se dešava da policija ženu koja prijavljuje nasilje doživljava kao nekredibilnu, zbog činjenice da ima invaliditet, pa invaliditet vide kao uzrok nasilja.

– Prvo što me je policajac pitao bilo je: – Šta si uradila da to izazoveš? Šta sam uradila, znaš, slepa sam. Odmah mi je rekao: – Ne treba nam više informacija od tebe, jer ne možeš da identifikuješ počinioca. Nisu mi čak ni uzeli izjavu.

Zbog negativnih iskustava sa policijom koja im ne veruje ili ih okrivljuje, manja je verovatnoća da će žena s invaliditetom ubuduće prijaviti situaciju nasilja. Policija često ima stereotipno poimanje invaliditeta.

– Policajac bi mi se veoma glasno obraćao, iako sasvim dobro čujem. To što koristim kolica ne znači da sam manje inteligentna.

Često dolazi do pogrešnog tumačenja i nepriličnih reakcija ako žena zbog invaliditeta ispoljava neuobičajeno ponašanje, kao što su tikovi, nevoljni pokreti, hipersenzitivnost, nerazgovetan govor… zbog čega ih više tretiraju kao kriminalce nego kao žrtve.

Kad bi policija pokazala više senzibiliteta prema ženama s invaliditetom, kad bi razumela njihovo stanje i poziciju, uzimajući u obzir pitanje pristupačnih komunikacija, bilo bi lakše eliminisati konfuziju i nesporazume.

Neke od lako primenljivih strategija pristupačnih komunikacija su: usporavanje govora, pojednostavljivanje rečenica, davanje informacija u pisanom obliku, ponavljanje ili mogućnost alternativnih oblika komunikacije, ako je potrebno.

Stepen poverenja u sprovođenje zakona povezano je sa načinom na koji pravni sistem tretira višestruke identitete na osnovu: rase, nacionalne ili jezičke pripadnosti, starosnog doba, seksualne orijentacije, invaliditeta, socijalnog statusa, imigracionog statusa…

– Verovatno se ne bih obratila policiji. Da sam u situaciji nasilja, zvala bih svoju porodicu.

Afroamerikanka koja ima invaliditet

Šta bi osobama s invaliditetom olakšalo interakciju sa policijskim službenicima

– Pobrinite se da nam bude prijatno i da se osećamo bezbednim, jer ste tu da nam pomognete, a ne da nas povređujete.

Svesnost o invaliditetu, komunikacija s poštovanjem, pružanje podrške i pristupačnih usluga bez obzira na to da li je invaliditet vidljiv ili ne, smanjili bi barijere s kojima se žene s invaliditetom suočavaju kad treba da prijave nasilje.

http://dx.doi.org

Ovaj tekst je objavljen uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru regionalnog projekta „Primena normi, promena svesti“. Stavovi u ovom tekstu pripadaju isključivo autorkama i ne predstavljaju nužno stavove UN Women i Evropske unije.

Redakcija
Izdavač: …IZ KRUGA – VOJVODINA, organizacija za podršku ženama sa invaliditetom. Medij je upisan u registar javnih glasila pod brojem IN000088 4. novembra 2010. godine.

POSLEDNJI POSTOVI

  • Post
    Ulična umetnost za slepe i slabovide osobe
  • Post
    Training for Women with Disabilities in Pancevo
  • Post
    Obeležena Nedelja gluvih osoba i Dan znakovnih jezika
  • Post
    Obuka za žene sa invaliditeom u Pančevu
  • Post
    Sajam zapošljavanja osoba sa invaliditetom u Beogradu

Povezani tekst(ovi):

Smanjenje rizika od seksualnog nasilja prema osobama koje koriste alternativne oblike komunikacije

Memorandum o saradnji sa Zdravstvenim centrom Vranje na planu unapređenja zaštite reproduktivnog zdravlja žena s invaliditetom potpisan danas

Neke od mogućih strategija za prevenciju nasilja prema ženama s invaliditetom

  • POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
Logo Portal o invalidnosti
© 2023 Portal o invalidnosti. All rights reserved.     |   Politika privatnosti   |   Design: DM media