• POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
  • ENGLISH CORNER

  Selection of posts published on the Portal o invalidnosti translated from Serbian into English language

Logo organizacije
Podržite naš rad
Skip to content
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
Impresum Kontakt Arhiva
Društvo
Objavljeno 15 oktobra 201530 marta 2017 | Autor Redakcija

Tag/ovi:

Međunarodni dan belog štapa
 2414 pregleda
NAJPOPULARNIJE
Lauren Elysе: Umetnost vitiliga
Forum mladih sa invaliditetom objavljuje konkurs za pohađanje prakse u kompanijama za 10 mladih sa invaliditetom
Razgovor sa smeh joga liderkom
Tijana Ružić o homeopatiji, autizmu i mentalnom zdravlju [intervju]

15. oktobar – Međunarodni dan belog štapa

Međunarodni dan belog štapa obeležava se svake godine 15. oktobra širom sveta. Međunarodni dan belog štapa je prilika da se poveća svest o belom štapu koji:

• označava da je osoba koja ga koristi sa potpunim ili delimično oštećnim vidom;
• upozorava vozače da je potrebno da budu posebno oprezni i daju korisnicima belog štapa pravo prvenstva;
• simbolizuje nezavisnost, samopouzdanje i veštine osoba koje ga koriste.

Istorija belog štapa

U 1921, Englez Džejms Bigs, fotograf iz Bristola, potpuno je izgubio vid nakon nesreće 1921. godine. Pošto se osećao nelagodno u saobraćaja oko svoje kuće, obojio je svoj štap u belo kako bi ga lakše uočili.

Godine 1930, Amerikanac Džordž A. Bonam, predsednik Peorija lajons kluba u Ilinoisu, predstavio je ideju upotrebe belog štapa sa crvenom trakom kao pomagala osobama sa potpuno oštećenim vidom za samostalno kretanja. Članovi Kluba su odobrili ideju, napravili i distribuirali bele štapove, a Gradsko veće Peorije je usvojilo uredbu o načinu na koji korisnici belog štapa mogu da prelaze ulicu.

Novosti o aktivnostima Peorija lajons kluba brzo su se proširile i u druge Lajons klubove širom SAD-a, i njihovi članovi sa oštećenim vidom eksperimentisali su sa belim štapovima. Ogromno prihvatanje ideje belog štapa kao pomagala za kretanje među osobama sa delimično i potpuno oštećenim vidom, podjednako brzo je korisnicima belog štapa dala jedinstven metod identifikacije u saobraćaju od strane osobam koje vide.

Takođe, Francuskinja, Žili d’Erbemon je 1931. godine prepoznala opasnost učešća osoba sa oštećenim vidom u saobraćaju, i pokrenula je nacionalni  „pokret belog štapa“ za osobe sa potpuno oštećenim vidom. Ona je donirala 5.000 belih štapova za stanovnike Pariza sa oštećenim vidom.

Prva uredba koja je pešacima sa potpuno oštećenim vidom koji koriste beli štap pružila zaštitu u saobraćaju i pravo prvenstva usvojena je decembra 1930. godine u Peoriji (Ilinois, SAD). Danas zakoni o kretanju sa belim štapom  postoje u svim državama sveta, i daju osobama sa oštećenim vidom pravni status u saobraćaju. U Srbiji je, prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja (Službeni glasnik RS, br. 41/2009, 53/2010 I 101/2011), vozač obavezan da zaustavi vozilo pred pešačkim prelazom i propusti pešake koji su „deca, nemoćna lica slepe osobe koje se kreću uz upotrebu belog štapa i/ili psa vodiča, osobe sa invaliditetom koje se kreću u invalidskim kolicima ili za kretanje koriste druga pomagala“ (član 99).

 

Nekoliko manje poznatih činjenica

  • Svakih pet sekundi, jedna osoba na svetu u potpunosti izgubi vid.
  • Prema procenama iz 2010, na svetu je 285 miliona ljudi sa oštećenjem vida (39 miliona sa potpunim oštećenjem vida).
  • Postoje različiti stupnjevi oštećenja, i samo 10 do 15% osoba uopšte ne vidi. Neke osobe vide boje, druge oblike, svetlost ili senke.
  • Procenjuje se da 120 miliona ljudi ima oštećenje vida usled zanemarivanja tzv. refraktivnih grešaka (kratkovidosti i dalekovidosti) koje se mogu korigovati nošenjem naočara, kontaktnih sočiva ili hirurškim metodama.
  • Manje od 2% osoba sa potpunim oštećenjem vida koristi beli štap. Ostali koriste pse vodiče ili – uopšte ne koriste pomagalo.
  • 99% osoba sa oštećenjem vida živi u slabo ili srednje razvijenim zemljama, te nemaju pristup informacijama niti merama prevencije, kao ni adekvatnom tretmanu.
  • 82% ljudi sa potpunim oštećenjem vida su stariji od 50 godina, a vodeći uzrok je katarakta (koju je moguće izlečiti).
  • Do 80% slučajeva delimičnog i potpunog oštećenja vida kod odraslih osoba moguće je sprečiti ili tretirati. Cilj Svetske zdravstvene organizacije je da smanji broj osoba sa oštećenjem vida za 25% do 2019. godine i za to postoji akcioni plan.
  • Oko 1.4 miliona dece ima potpuno oštećenje vida (a vodeći uzroci su katarakta, posledice prevremenog rođenja i nedostatak A vitamina). U 50% slučajeva moguće je izbeći ili tretirati potpuno oštećenje vida kod dece. U tom cilju osmišljen je globalni program za 30 zemalja, u saradnji Svetske zdravstvene organizacije i Lajons kluba.

Tekst pripremile Marijana Čanak i Veronika Mitro

Izvori:

http://www.lionsclubs.org/resources/EN/pdfs/iad413.pdf

https://en.wikipedia.org/wiki/White_cane

http://www.who.int/features/factfiles/blindness/en/

http://www.perkins.org/stories/blog/10-little-known-facts-about-blindness

Redakcija
Izdavač: …IZ KRUGA – VOJVODINA, organizacija za podršku ženama sa invaliditetom. Medij je upisan u registar javnih glasila pod brojem IN000088 4. novembra 2010. godine.

POSLEDNJI POSTOVI

  • Post
    Preminuo Rik Hojt, ikona Bostonskog maratona
  • Post
    Epistemička nepravda prema osobama sa invalidetitom
  • Post
    Permobil predstavio invalidska kolica koja omogućuju stajanje
  • Post
    Femicid i žene sa invaliditetom
  • Post
    Krila za sve

Povezani tekst(ovi):

  • POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
Logo Portal o invalidnosti
© 2023 Portal o invalidnosti. All rights reserved.     |   Politika privatnosti   |   Design: DM media