• POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
  • ENGLISH CORNER

  Selection of posts published on the Portal o invalidnosti translated from Serbian into English language

Logo organizacije
Podržite naš rad
Skip to content
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
  • Žena i invalidnost
  • Društvo
  • Kultura
  • Porodica
  • Zdravlje
  • Zapošljavanje
  • Sport
  • Pomagala
  • Poznate ličnosti
Impresum Kontakt Arhiva
Društvo
Objavljeno 29 januar 20154 april 2017 | Autor Redakcija

Tag/ovi:

Prelazak sa institucionalne zaštite na podršku u okviru zajednice
 2377 pregleda
NAJPOPULARNIJE
Lauren Elysе: Umetnost vitiliga
Forum mladih sa invaliditetom objavljuje konkurs za pohađanje prakse u kompanijama za 10 mladih sa invaliditetom
Ljilja Slišković’s Quarantine Notes: It’s time to reexamine ourselves
Dušanka Vukelić’s Quarantine Notes: This is also a fight against alienation

Prelazak sa institucionalne zaštite na podršku u okviru zajednice

U okviru projekta Evropske ekspertske grupe za prelazak sa institucionalne zaštite na podršku u okviru zajednice izrađen je dokument Jedinstvene evropske smernice o prelasku sa institucionalne zaštite na brigu i podršku u okviru zajednice (Smernice). Dokument je napisala Ines Bulić, dok je Lilija Angelova Mladenova obavila istraživanje i pomagala u pisanju. Nacrt dokumenta su uredili Lina Džajlensten i Džordž Miler. Smernice su prevedene na srpski i document je dostupn na prezentaciji Evropske ekspertske grupe za deinstitucionalizaciju.


Smernice sadrže praktične savete o tome kako obezbediti održivi prelazak sa institucionalne zaštite na brigu i podršku u porodici i zajednici za pojedince koji sada žive u ustanovama, kao i za one koji žive u zajednici, često bez odgovarajuće podrške. Smernice su pre svega namenjene kreatorima programske politike i donosiocima odluka u Evropskoj uniji i susednim zemljama čija je nadležnost pružanje usluga brige i podrške: deci, osobama sa invaliditetom i njihovim porodicama, osobama sa psihičkim smetnjama i starijim licima. Kako bi se postiglo potpuno socijalno uključivanje, Smernice su takođe namenjene i političarima i višim državnim službenicima čije nadležnosti pokrivaju druge oblasti programske politike, kao što su zdravlje, stanovanje, obrazovanje, kultura, zapošljavanje i saobraćaj. Mogu se koristiti na svim nivoima, uključujući i opštine i regione nadležne za pružanje usluga i upravljanje na lokalnom nivou.

Smernice sadrže 10 poglavlja. Prvo poglavlje, Stvaranje uslova za razvoj usluga pružanja brige i podrške u zajednici,  sadrži pregled aktivnosti koje su podržale prelazak sa institucionalne zaštite na usluge u zajednici na evropskom i međunarodnom nivou i bavi se pitanjima ljudskih prava i vrednosti, političkih obaveza i naučnih i ekonomskih pokazatelja. Drugo poglavlje, Procena stanja, objašnjava zašto je potrebno ispitati prepreke za pristupanje uslugama brige i podrške u zajednici kada je cilj da se obezbedi puna inkluzija u društvo dece, osoba sa invaliditetom, osoba sa psihičkim smetnjama i starijih lica. Treće poglavlje, Razvoj strategije i akcionog plana, prikazuje kako strategija i akcioni plan mogu da podrže koordiniranu i sistemsku reformu, kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou. Četvrto poglavlje, Uspostavljanje pravnog okvira za pružanje usluga brige i podrške u zajednici, opisuje značaj izgrađivanja pravne podrške za inkluziju svih korisničkih grupa u društvo. Preporučuje da se izvrši revizija postojećeg zakonodavstva i politika i da se svi zakoni koji sprečavaju pristup uslugama brige i podrške u zajednici i visokokvalitetnu brigu u porodici i zajednici zamene zakonima i politikama koji podržavaju inkluziju u porodicu i zajednicu. Peto poglavlje, Razvoj niza usluga u zajednici, razmatra tipove usluga u zajednici koje su potrebne različitim korisničkim grupama. Šesto poglavlje, Raspodela finansijskih, materijalnih i ljudskih resursa razmatra reusrse potrebne za prelazak sa institucionalno na staranje u zajednici. Sedmo poglavlje, Razvoj individualnih planova, ispituje različite elemente procesa planiranja i ističe značaj obezbeđivanja svrsishodnog učešća korisnika i njihovih porodica i staratelja u svim fazama procesa planiranja. Osmo poglavlje, Podrška pojedincima i zajednicama u procesu tranzicije, objašnjava da prelazak sa institucionalne zaštite na podršku u zajednici ne predstavlja samo fizičko preseljenje ljudi iz ustanove na novo mesto boravka ili u novi oblik smeštaja i nudi ideje za pripremu i pružanje podrške u ovom procesu. Deveto poglavlje, Definisanje, praćenje i procena kvaliteta usluga, postavlja kriterijume koji se mogu koristiti za merenje kvaliteta usluga i naglašava potrebu za vršenjem neprestanog praćenja i procene usluga i predstavlja načine na koje se korisnici mogu uključiti u procenu usluga. Deseto poglavlje, Usavršavanje radne snage, utvrđuje proces usavršavanja radne snage koji države mogu primeniti tokom prelaska sa institucionalne zaštite na brigu i podršku u zajednici kako bi se održao kvalitet usluga u zajednici.

Evropska mreža za samostalni život i Evropska koalicija za život u zajednici su organizovali niz nacionalnih seminara o ulozi fondova Evropske unije u podršci prava na samostalan život u zajednici. Poslednji seminar, a prvi koji je održan van EU, održan je u Beogradu 8. decembra 2014. u saradnji sa Ministarstvom rada i socijalne politike, Evropske ekspertske grupe i Evropske komisije. Seminar u Beogradu je okupio oko 150 učesnika sa ciljem da razmotre ključne izazove u Srbiji u odnosu na deinstitucionalizaciju dece i odraslih sa invaliditetom i da se postigne dogovor o tome koje konkretne korake bi Vlada trebalo da preduzme u tom pravcu.

Na seminaro je učestvovalo i nekoliko značajnih ličnosti pokreta za samostalni život, među njima Damjan Tatić, član UN Komiteta za prava osoba sa invaliditetom i Gordana Rajkov direktorka Centra za samostalni život i članica Evropske mreže za samostalni život.

Damjan Tatić je podelio svoju zabrinutost zbog loše pristupačnosti javnim prostorima i nedostatka pristupa personalnoj asistenciji u Srbiji. Iako je Zakon o socijalnoj zaštiti adekvatan, usluge kao što su personalna asistencija su u nadležnosti lokalne samouprave a bez mehanizma koji bi osigurao da one budu i obezbeđene. Takođe je govorio o teškoćama prilikom zatvaranja institucija bez alternative u zajednici i istakao potrebu za reformom zastarelog sistema starateljstva.

Gordana Rajkov je istakla dobar normativni okvir u Srbiji koji predviđa niz usluga u zajednici, ali je nabrojala mnoge probleme koji se javljaju u praksi usled nedostatka razumevanja šta ovi servisi podrazumevaju, kako se obezbeđuju, i zbog nedostatka finansijskih sredstava. Ona je zbog toga pozvala Vladu da usvoji strategiju o podizanju svesti o značaju usluga u zajednici i obuku službenika na lokalnom i nacionalnom nivou.

Tekst pripremila Veronika Mitro

Izvori:

http://deinstitutionalisationguide.eu/wp-content/uploads/2013/09/smernice_korigovane_priprema.pdf

http://www.enil.eu/news/discussing-progress-towards-independent-living-in-serbia/

http://deinstitutionalisationguide.eu/

Redakcija
Izdavač: …IZ KRUGA – VOJVODINA, organizacija za podršku ženama sa invaliditetom. Medij je upisan u registar javnih glasila pod brojem IN000088 4. novembra 2010. godine.

POSLEDNJI POSTOVI

  • Post
    Leto na Adi za osobe s invaliditetom
  • Post
    Promocija inkluzivnih praksi u sportu
  • Post
    19 privilegija fizički sposobnih osoba
  • Post
    Rodna perspektiva na margini Globalnog samita invalidnosti
  • Post
    Uskoro obuka za lične pratioce dece u Novom Sadu

Povezani tekst(ovi):

  • POČETNA
  • IMPRESUM
  • ARHIVA
  • KONTAKT
  • IZ KRUGA VOJVODINA
Logo Portal o invalidnosti
© 2023 Portal o invalidnosti. All rights reserved.     |   Politika privatnosti   |   Design: DM media